Slatki grašak ( Lathyrus sativus ) je stara, gotovo zaboravljena kulturna biljka. Otporan je na sušu i podnosi velike količine oborina. Kao mahunarka, fiksira dušik i tako može smanjiti potrebu za gnojivima. Kada se pravilno pripremi, slatki grašak može pronaći svoje mjesto i u inovativnoj, zdravoj kuhinji. Istraživački tim na Sveučilištu Justus Liebig u Giessenu (JLU) istražio je znatan potencijal trenutno nedovoljno iskorištenog slatkog graška u sklopu EU projekta BioValue.
Moderni poljoprivredno-prehrambeni sustavi zahtijevaju biljke koje su otporne na klimatske promjene, promiču održivu poljoprivredu i raznolikost hrane te su privlačne potrošačima. Istraživački tim istraživao je kako se "zaboravljene" biljke mogu koristiti za suočavanje s tim izazovima, koristeći bijelu grašak kao primjer. Fokus je bio na europskim poljoprivredno-prehrambenim lancima vrijednosti, posebno u Njemačkoj i Španjolskoj.
Slatki grašak, mahunarka, jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka. Međutim, danas se rijetko uzgaja i uglavnom se koristi kao stočna hrana. Ipak, slatki grašak nudi brojne prednosti za poljoprivredu i sigurnost hrane: može se prilagoditi različitim klimatskim uvjetima i posjeduje izvanrednu toleranciju na sušu i prekomjerne oborine. To ga čini otpornim kandidatom za regije s nepredvidivim vremenskim obrascima. Nadalje, obogaćuje plodored, što je posebno korisno za organsku poljoprivredu: kao mahunarka koja veže dušik, prirodno poboljšava plodnost tla, smanjuje ovisnost o sintetičkim gnojivima i potiče ekološki prihvatljive poljoprivredne prakse.
Prikladnim strategijama uzgoja i metodama obrade mogu se dodatno poboljšati korisna nutritivna svojstva, poput visokog udjela proteina i nutritivnog profila. Sjemenke slatkog graška ne smiju se jesti sirove, jer sadrže tvari koje redovitom konzumacijom mogu uzrokovati oštećenje živaca. Stoga je važno pravilno obraditi sjemenke: metode poput namakanja, fermentacije, kuhanja, pečenja ili klijanja poboljšavaju njihovu probavljivost i nutritivnu vrijednost.
Grašak je vrlo pogodan za razvoj inovativnih proizvoda koji odražavaju trenutne trendove u modernoj kuhinji. U okviru projekta BioValue već su razvijene dvije kulinarske upotrebe graška: varivo od heljde, graška i patlidžana te krekeri od sjemenki graška i brašna slanutka.
„Kako bi se iskoristio potencijal ove 'zaboravljene' biljke, ključne su prilagođene metode uzgoja i suradnja među dionicima u cijelom lancu vrijednosti – od uzgoja do gotovog prehrambenog proizvoda“, kaže glavna autorica studije, dr. Irina Solovjova, koja provodi istraživanja u Centru za okoliš i razvoj (ZEU) i Centru za održive prehrambene sustave (ZNE) na JLU-u. „Nadalje, isplativo određivanje cijena proizvoda od travnatog graška i komuniciranje njihovih nutritivnih, ekoloških i društvenih koristi pokazalo se ključnim.“
Izvorna publikacija
Solovieva, I.; Miteva-Bölter, P.; Knez, M.; Bessai, A.-K.; Barilli, E.; Kasperczyk, N.; Ranic, M.; Gurinović, M.; Luna Casado, PJ; Alba Morales, N.; i dr. Istraživanje potencijala i izazova Lathyrus sativus (trave) u europskim vrijednosnim lancima u poljoprivredi i hrani: Analiza među zemljama. Održivost 2025., 17, 3283.
Pročitajte i
Slanutak – održiva i klimatski prihvatljiva hrana budućnosti | Pugnalom
Prekomjerna gnojidba uništava raznolikost biljaka koje fiksiraju dušik | Pugnalom
