Ratovi nisu samo ljudske i društvene katastrofe, već i ekološke katastrofe koje značajno ubrzavaju klimatske promjene. Dok globalna zajednica očajnički traži načine za smanjenje emisija CO2, emisije iz vojnih aktivnosti ostaju slijepa točka i u istraživanju klime i u klimatskoj politici.
Studija objavljena u časopisu Journal of Cleaner Production (2023.) procjenjuje da vojne aktivnosti diljem svijeta uzrokuju otprilike 5,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova - više od svih zračnih prijevoza zajedno . Kad bi svjetske vojske bile država, imale bi četvrti najveći ugljični otisak, veći od Rusije. Konkretni primjeri potkrepljuju ove brojke: Rat u Iraku (2003. do 2011.) oslobodio je oko 141 milijun tona ekvivalenta CO2, prema analizi Oil Change Internationala (2019.) - usporedivo s godišnjim emisijama zemlje poput Novog Zelanda . Rat u Ukrajini, pak, uzrokovao je otprilike 175 milijuna tona CO2 u prve dvije godine, prema studiji Inicijative za računovodstvo rata o stakleničkim plinovima iz 2024. To je ekvivalentno godišnjim emisijama Nizozemske.
Emisije nastaju na razne načine. Izravni ratni činovi, poput zračnih napada, topničke vatre i upotrebe tenkova, troše ogromne količine fosilnih goriva. Prema analizi Opservatorija za sukobe i okoliš iz 2021., borbeni zrakoplov B-52, na primjer, potroši u jednom satu onoliko goriva koliko vozač automobila potroši u sedam godina . Ali nije samo neposredna upotreba oružja problematična: Obnova uništene infrastrukture - na primjer, proizvodnjom cementa i čelika - uvelike doprinosi ravnoteži CO2. U slučaju Sirije, obnova će osloboditi otprilike 22 milijuna tona CO2 , prema procjeni objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters (2022.).
Osim CO2, proizvodnja i upotreba ratnog oružja stvaraju vrlo otrovne kemikalije. Proizvodnja eksploziva poput TNT-a (trinitrotoluena) oslobađa dušikove okside (NOx), koji oštećuju ozonski omotač, a djeluju i kao staklenički plinovi. Prema studiji u časopisu Atmospheric Chemistry and Physics (2020.), izgaranje goriva u vojnim vozilima dovodi do emisije sumporovog dioksida (SO2) i čestica, što pogoršava kvalitetu zraka i utječe na regionalne klimatske obrasce. Nadalje, zračni napadi u Pojasu Gaze 2023. godine oslobodili su policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), kancerogene tvari koje onečišćuju tlo i vodu, kako pokazuje studija u časopisu Science of the Total Environment iz 2024. godine. Uništenje plinovoda Sjeverni tok 2022. godine bilo je posebno katastrofalno, oslobađajući u atmosferu otprilike 15 milijuna tona metana - stakleničkog plina 25 puta jačeg od CO2.
Unatoč ovim alarmantnim nalazima, mnogo toga ostaje nejasno. Podaci o vojnim emisijama šokantno su nepotpuni. Mnoge države ne prijavljuju svoje vojne emisije jer su izuzete od te obveze prema Pariškom sporazumu o klimi – odredbi uvedenoj pod pritiskom SAD-a. Šesto izvješće IPCC-a (2021.) samo usput spominje doprinos vojske klimatskim promjenama.
I proizvodnja oružja i vojne vježbe i sukobi uzrokuju ogromne emisije koje se rijetko dokumentiraju. Na primjer, tenk Leopard 2 troši oko 539 litara dizela na 100 kilometara , dok Eurofighter sagorijeva 4.000 do 5.000 litara kerozina na sat u normalnom letu , što odgovara emisijama do 15 750 kg CO2 na sat*; tijekom nadzvučnog leta potrošnja se penje na više od 15 000 litara kerozina na sat (što je ekvivalentno 47 250 kg CO2 na sat*). Ovi izračuni uključuju samo sam let – dodatni neizravni učinci poput proizvodnje i održavanja nisu uzeti u obzir.
Međutim, takve brojke ne nedostaju samo u strastvenim govorima političara i poslovnih čelnika – one uglavnom izostaju i iz nacionalnih klimatskih izvješća i rijetko se o njima javno raspravlja. To je prvenstveno zato što i neke zemlje i financijske institucije sudionice poput BlackRocka ne otkrivaju koliko, između ostalog, daju Ukrajini i koje su ugovore sklopile za otplatu kredita i obveznica, kao i za obnovu zemlje nakon rata.
Točan iznos pomoći pružene Ukrajini teško je precizno kvantificirati; brojke variraju ovisno o izvoru, vremenu i vrsti pomoći. Stoga brojka koju navodi Kiel Institute for the World Economy (ifw) može biti samo gruba procjena: Prema ifw-u, pomoć ukupno iznosi približno 267 milijardi eura (oko 280 milijardi američkih dolara; od 2024.). Od toga je otprilike 130 milijardi eura (oko 136 milijardi američkih dolara) vojna potpora, koja se izravno koristi za oružje, streljivo, obuku i opremu; ostatak je podijeljen između financijske pomoći (npr. proračunske potpore za ukrajinsku državu) i humanitarne pomoći (npr. za izbjeglice).
Posljednjih godina, države koje pružaju podršku i financijske institucije već su izravno ili neizravno doprinijele povećanju globalnih emisija CO2 proizvodnjom i upotrebom oružja i streljiva, a trenutna situacija nije ništa bolja. Ovisno o izvoru, trenutno postoji između 50 i 60 velikih oružanih sukoba diljem svijeta koji uključuju značajnu upotrebu oružja. Osim toga, postoji između 150 i 200 manjih vojnih akcija. Taj se broj može svakodnevno mijenjati kako se sukobi rasplamsavaju ili pauziraju, a mnoge operacije, poput napada dronovima ili tajnih misija, nikada se ne objavljuju javno.
Međutim, činjenica ostaje da samo vojni izdaci EU-a nastavljaju nesmetano rasti, dosegnuvši rekordnih 326 milijardi eura u 2024. godini prema Europskoj obrambenoj agenciji (EDA) , što odgovara otprilike 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a. Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) već je izvijestio o izdacima od oko 279 milijardi eura za zemlje EU-a u 2023. godini, što predstavlja povećanje od 10 posto u usporedbi s 2022. Međustranački zahtjevi vodećih političara za još većom podrškom Ukrajini i masovnim gomilanjem naoružanja sugeriraju da će vojni izdaci nastaviti rasti i vjerojatno će premašiti 300 milijardi eura godišnje koje je procijenio Kielski institut za svjetsko gospodarstvo (ifw) , što bi odgovaralo povećanju s trenutne razine od oko 2 posto BDP-a na 3,5 posto.
Međudjelovanje vojnih sukoba i klimatskih promjena je katastrofalno, jer klimatske promjene potiču sukobe oko resursa, a ratovi zauzvrat ubrzavaju globalno zagrijavanje. Međutim, ovi povratni učinci rijetko se sustavno istražuju: dok milijarde teku u naoružanje, hraneći neopjevane profitere i nestajući u pukotinama i procjepima korumpiranih državnih struktura, nedostaje financiranja za zaštitu klime, vrsta i okoliša te odgovarajuća istraživanja.
Samo fokus na demilitarizaciju, razoružanje i mir može trajno zaštititi klimu i temelje ljudskog života.
Za izračun emisija CO2:
* Izračun: Kerozin proizvodi približno 3,15 kg CO2 po litri kada se izgara. Pri podzvučnim brzinama to je jednako: 4.000–5.000 litara × 3,15 kg/L = 12 600–15 750 kg CO2 na sat; pri naknadnom izgaranju i nadzvučnim brzinama: 15 000 litara × 3,15 kg/L = 47 250 kg CO2 na sat
Pročitajte i
Traži se: Privatni kapital za veću zaštitu klime | Pugnalom
WMO: Pokazatelji klimatskih promjena dosegli su nove ekstreme u 2023. | Pugnalom
